Pošto je Bajram samo dva puta godišnje pohvalno je da čovjek, musliman, prije nego nastupi bajram, pročita ili posluša nešto o bajramu, jer je svojstveno insanu da zaboravlja, a naročito u ovom vremenu u kojem je činjenje grijeha, koji itekako utjeću na zaboravljanje, postalo normalna stvar u životu mnogih koji se deklarišu kao muslimani. Zato ćemo u ovom tekstu pokušati u kraćim crtama da spomenemo pravne propise koji se vezuju za bajram, propise koje bi trebao poznavati svaki musliman, bez spominjanja rasprava u pitanjima u kojima su učenjaci zauzeli različite stavove, kako ovaj tekst ne bi prerastao u studiju koja nije ciljana ovim tekstom. Koliko je ovo poglavlje opširno najbolje nam govori činjenica da postoje opširne studije na ovu temu koje su napisane na gotovo pet stotina stranica. Ja ću se maksimalno potruditi da spomenemo najbitnija i najpotrebnija pitanja koja se vezuju za ovo poglavlje. Trudeći se da tematika bude uproštena kako bi bila razumna svima koji je čitaju, bez razlike ima li o tome predznanje ili ne.

PRAVNI PROPISI KOJI SE VEZUJU ZA DAN BAJRAMA I OBAVLJANJE BAJRAM NAMAZA

Na propisanost klanjanja bajram namaza ukazuju nam dokazi Kur'ana, sunneta Allahovog Poslanika, konsenzusa islamskih učenjaka.

Da je propisano kalnjati bajram namaz,  na to nam ukazuju riječi Uzvišenog: “Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji“. Poznati tumač Kur'ana Katade rhm je kazao da ove riječi „moli“ znače klanjanje bajram namaza.

Što se tiče hadisa koji ukazuju na propisanost bajram namaza, oni su mnogobrojni i dosežu granicu mutevatir hadisa. Jedan od njih je hadis Ibn Abbas r.a. da je kazao: “Prisustvovao sam bajram namazu sa Allahovim Poslanikom, Ebu Bekrom, Omerom, Osman r.a. i svi su klanjali –bajram-namaz- prije bajramske hutbe.“(Buhari) Mnogi islamski učenjaci su spomenuli jednoglasan stav-konsenzus- islamskih učenjaka po tom pitanju; da je propisano klanjanje bajram namaza.

PROPIS BAJRAM NAMAZA

Nakon što smo vidjeli da nema nikakve sumnje da je bajram namaz propisan, pitanje koje se samo nameće, kakav je propis bajram namaza u Islamu. Da li je stroga obaveza-farz ajn- muslimanu klanjati bajram namaz ili je to kolegijalana obaveza-farz kifaje- ili je to, ipak, pritvrđeni sunnet? Po ovom pitanju islamski pravnici su zauzeli različite stavove, neki su kazali da je klanjanje bajrama stroga obaveza svakom punoljetnom muslimanu, neki su kazali da je to kolegijalna obaveza- ako bi klanjala jedna skupina muslimana time spada obaveza sa ostalih, a ako niko ne bi klanjao svi bi bili griješni- dok je bilo i onih koji su to smatrali pritvrđenim sunetom-to je bio stav većinskog dijela islamskih pravnika, tog stava su bili malikijska, šafijska, bukvalistička  pravna škola, Ebu Jusuf i Es-Serahsija -pravnici  hanefijske pravne škole- i drugi učenjaci selefa. Ako bi željeli da spominjemo dokaze koje su spomenuli, te kako su drugi odgovorili na njih, trebalo bi nam mnogo vremena i prostora, a na početku smo kazali da će ovo biti sažetak propisa. Ako pažljivo pogledamo u mišljenja, vidjet ćemo da je najblaže mišljenje o propisu bajram namaza da je to pritvrđeni sunet, što zasigurno ukazuje na njegovo visoko mjestu u vjeri Islamu. Spomenut ćemo neke od dokaza koje su pravnici spomenuli u dokazivanju svojih stavova kako bi makar iz bliza shvatili veličinu mjesta koje zauzima bajram namaz u Islamu.

Citirani ajet, koji spomenuli kao dokaz propisanosti bajram, došao je u naredbenoj formi –imperativu-„zato se Gospodaru svome moli“, a osnova je kada se neki ibadet traži u naredbenoj formi da je taj ibadet obavezan-vadžib- sve dok ne bude postojao drugi argumenat koji tu naredbenu formu “ublažava“ i čini da traženi ibadet nije stroga obaveza već pohvalan čin.

Od Ummu Atijje r.a. se prenosi da je kazala: “Naredio nam je Poslanik, alejhi selam, da iziđu na bajramsku musallu mlade djevojke iz njihovih odaja, pa čak i žene u hajzu da prisustvuju bajram namazu, ali da se odmaknu od bajramske musalle“.(Buharija)

Na osnovu ovog hadisa je određen dio učenjaka smatrao obaveznim dolazak na bajram namaz, bez razlike da li su u pitanju mušarci ili žene. Minimalno na što ukazuje ovaj hadis je da je propisano prisustvovanje žena ovom ibadetu.

Prisustvovanje žena bajramu je ibadet koji je u velikoj mjeri zapostavljen u našim krajevima i treba ga oživljevati, a naročito u mjestima gdje prostor za klanjanje bajram namaza  ne predstavlja problem.

KUPANJE PRIJE ODLASKA NA BAJRAM

Mnogo je hadisa koji ukazuju da je bila praksa Allahovog Poslanika, alejhi selam, da se okupa povodom bajrama. Ali, svi hadisi na tu temu su daif-slabi, ne mogu se koristiti kao šerijatski argumenti. Šejh Albani je detaljno spomenuo slabost svih hadisa u ovom poglavlju u Irvau.(1 tom-174 str.) U vjerodostojnim predajama je zabilježeno da su Ibn Omer, Alija r.a. i još neki učenjaci prvih generacija smatrali da je pohvalno kupanje povodom bajrama. Pa čak su neki učenjaci spomenuli koncenzus islamskih pravnika da je pohvalno i lijepo da se čovjek okupa za bajram. Analogija je jedan od validnih dokaza koji ukazuje da je pohvalno kupanje za bajram. Kao što je propisano- po nekim učenjacima je to vadžib- kupanje prije odlaska na džumu, tako je isto propisano kupanje za bajram, jer razlog zbog kojeg je naređeno kupanje za džumu namaz je prisutan u bajramskom okuplajnju ljudi na jednom mjestu.

Najbolje vrijeme za kupanje je nakon sabah namaza za one koji to mogu učiniti i to im neće štetiti, a ako ne mogu, tada im je dozvoljeno da se okupaju u noći pred bajram.

KAKO ĆE SE OBUĆI ONAJ KO IDE NA BAJRAM ?

Od sunneta je da se lijepo obuče čovjek koji ide na bajram. Čovjek bi trebao da za bajram obuče najljepšu odjeću koju posjeduje. Na to nam indirektno ukazuje hadis Omera r.a. u kojem je došlo da je Omer r.a. bio na pijaci i vidio da se prodaje svileni ogrteč pa ga je uzeo i donio Poslaniku, alejhi selam, i kazao: „Kupi sebi ovaj ogrtač, kako bi ga mogao oblačiti kada ideš na bajram i kada ti dolaze delegacije. Pa mu je Poslanik rekao: „To oblače samo oni koji nemaju nikakvog udjela na onom svijetu.“(Buharija i Muslim) U ovom hadisu Allahov Poslanik je odbio ovaj ogrtač jer je bio od svile, a poznato je da je svila zabranjena muškarcima ovog ummeta, a u isto vrijeme vidimo da Poslanik nije negirao Omeru kada mu je spomenuo da se lijepo obuče za bajram i kada dočekuje delegacije.

DA LI POJESTI NEŠTO PRIJE POLASKA NA BAJRAM ?

Sunnet je da osoba koja je krenula na ramazanski bajram pojede nešto prije nego iziđe iz kuće. Praksa Allahovog Poslanika je bila da pojede nekoliko datula prije izlaska iz kuće. Enes r.a. kaže: “Allahov Poslanik ne bi izlazio na ramazanski bajram prije nego bi pojeo nekoliko datula.“ U jednoj predaji se dodaje: “Prekidao bi na neparnom broju.“ Ovaj sunnet je sigurno veoma zapostavljen, a olakšano je njegovo prakticiranje u današnjem vremenu, te se zato trebamo ptruditi i na vrijeme kupiti datule kako bi oživjeli ovaj zapostavljeni sunnet. Pohvalno je da čovjek porani u džamiju kako bi na taj način osigurao mjesto u prvom safu, a na taj način će se sačuvati od kašnjenja na namaz koje se nerijetko dešava.

ODLAZAK NA BAJRAM

Od sunneta je da čovjek ode na bajram pješice, ne koristeći prijevozno sredstvo. Ovo je također sunnet koji je sa razvojem tehnologije  postao veoma zapostavljen i treba se truditi da ga čovjek oživi svojom praksom. Treba napomenuti da ako bi čovjek koristio prijevozno stredstvo prilikom odlaska na bajram, da nije počinio nešto što je zabranjeno ili čak pokuđeno, ali je ostavio prakticiranje sunneta. Na ovaj propis ukazuje hadis Alije r.a.u kojem kaže: “Od sunneta je da se ide pješice na bajram.“ ( Tirmizi, br. 530, njegovu vjerodostojnost je potvrdio šejh Albani)

DOLAZAK ŽENA NA BAJRAM

Od sunneta je da bajramu prisustvuju žene, bez razlike bile starije ili mlađe, pod uslovom da u njihovom izlasku nema nikakvih šerijatskih prekršaja kao što je nepropisno oblačenje, šminkanje, mirisanje i dr. Na to ukazuje prethodno spomenut hadis Ummu Atijje r.a. da je kazala: “Naredio nam je Poslanik, alejhi selam, da iziđu na bajramsku musallu mlade djevojke iz njihovih odaja, pa čak i žene u hajzu da prisustvuju bajram namazu, ali da se odmaknu od bajramske musalle“(Buharija)

Također je dozvoljeno da bajramu prisustvuju djeca. Na to ukazuje hadis Ibn Abbasa r.a. da mu je kazano: “Jesi li prisustvovao bajramu sa Allahovim Poslanikom?“ Pa je odgovorio: „Da.“(Buharija) Svakako da roditelji i staratelji djece trebaju paziti na djecu i njihovo ponašanje, kako ne bi ometali druge ili odvlačili njihovu pažnju.

Od sunneta je da se donose tekbiri u periodu izlaska iz kuće pa sve dok ne počne bajramska hutba, po mišljenju većine islamskih učenjaka. Na osnovu riječi Uzvišenog: “Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate -, da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na pravi put, i da zahvalni budete.“

KLANJANJE BAJRAM NAMAZA-Mjesto kalnjanja bjrama

Mnogo je hadisa koji ukazuju da je uobičajena praksa Allahovog Poslanika bila da je klanjao bajram namaz na „musalli“- otvorenom prostoru. Ebu Seid El-Hudri r.a. je kazao: “Poslanik bi izlazio na dan kurbanskog i na dan ramazanskog bajrama na musallu, prvo šta bi činio je klanjanje namaza....“  Spomenuto je da je Allahov Poslanik samo jednom  klanjao bajram namaz u džamiji zbog kiše koja je padala tih dana, ali je predaja o tome slaba-daif, kao što su pojasnili hadiski eksperti.

Treba spomenti da ako bi se klanjao bajram namaz u džamiji-zatvorenom prostoru- namaz je ispravan, ali se time propušta sunet Allahovog Poslanika, a njegova uputa je najbolja uputa.

Ulazak u džamiju ili dolazak na musallu

Pošto je kod nas ustaljena praksa da se bajram namaz klanja u džamiji, postavlja se pitanje kako da se ponaša onaj ko ulazi u džamiju prije bajram namaza? Po ispravnom mišljenju učenjaka, čovjek koji dođe u džamiju klanjat će dva rekjata-tehijjetul-mesdžid- sjesti i donositi tekbire sve dok ne počne klanjanje bajram namaza. A ako se bajram klanja na musalli, čovjek kada dođe na musallu, neće klanjati nafilu već će sjesti i donositi tekbire sve dok ne počne klanjanje bajram namaza. To na osnovu riječi Ibn Abbasa: “Poslanik bi dolazio na musallu i klanjao bi dva rekjata bajram namaza, ne bi klanjao –nafilu- prije niti poslije namaza.“ (Buharija i Muslim)

Kako se klanja bajram namaz ?

Mnogo je učenjaka koji su spomenuli konsenzus islamskih pravnika da se bajram namaz klanja dva rekjata. Na to ukazuje hadis Ibn Abbasa r.a. : “Poslanik bi dolazio na musallu i klanjao bi dva rekjata bajram namaza, ne bi klanjao –nafilu- prije niti poslije namaza.“(Buharija i Muslim)

Donošenje dodatnih tekbira  u namazu, nakon početnog tekbira.

Islamski pravnici su se „žestoko“ razišli po ovom pitanju, koliko tekbira se donosi nakon početnog tekbira prilikom klanjanja bajram namaza. Neki učenjaci spominju dvanaest različitih stavova po tom pitanju. Ja ću spomenuti samo mišljenja četiri pravne škole, to su ona za koje postoje validni dokazi. Većina pravnika-od kojih su tri pravne škole,malikijska, šafijska, hanbelijska- smatrala je da se na prvom rekjatu donosi sedam tekbira, na drugom pet. Među njima postoje određena razilaženja, kao npr. da li se u to ubraja početni tekbir ili ne, da li se ubraja tekbir za ustajanje na drugi rekjat ili ne. Hanefijska pravna škola je smatrala da se na prvom rekjatu donosi tri tekbira prije kiraeta-učenja Kur'ana- a na drugom se donosi tri tekbira poslije učenja Kur'ana.

Velika većina dokaza kojima se dokazuju ovi stavovi su slabi-daif- hadisi, zato ih nećemo spominjati. Ali je bitno spomenuti da je donošenje dodatnih tekbira nakon početnog tekbira, pohvalno-sunet- po konsenzusu islamskih učenjaka. Što znači ako bi ih čovjek izostavio namjerno ili nenamjerno, njegov namaz je ispravan. Jednoglasan stav učenjaka po ovom pitanju spomenuo je Ibn Kudame u Mugniju.

Ako bi se desilo da čovjek –muktedija-klanja za imamom koji preferira suprotno mišljenje od njegovog, po mišljenju tri pravne škole-hanefijske, šafijske, hanbelijske- on će slijediti imama bez razlike što ne preferire to mišljenje. Shodno riječima Allahovog Poslanika: “Imam je postavljen-učinjen- da bi ga slijedili i nemojte se razlikovati od njega....“(Buharija i Muslim)

Većina islamskih pravnika je smatrala pohvalnim dizanje ruku u namazu prilikom donošenja dodatnih tekbira. Tog stava su bile hanefijska, šafijska, hanbelijska pravna škola. Iako za to ne postoji jasan- vjerodostojan hadis koji to potvrđuje. Prenešeno je u vjerodostojnim predajama od nekih učenjaka prvih generacija da su to prakticirali.

Po konsenzusu islamskih učenjaka, sunnet je da učenje Kur'ana bude naglas prilikom klanjanja bajram namaza. Svi su složni da ako bi imam učio bilo koju suru poslje Fatihe, da je njegov namaz isparavan.

BAJRAMSKA HUTBA

Pohvalno je da ljudi nakon klanjana bajram namaza pažljivo saslušaju bajramsku hutbu koja je po većini islamskih učenjaka sunnet- a neki su kazali da je to jednoglasan stav učenjaka. Što znači, ako bi čovjek klanjao namaz i nakon toga napustio mjesto obavljanja bajram namaza bez da sluša hutbu, njegov namaz je isparavan i neće biti griješan. Ali je bolje da čovjek ostane da posluša bajramsku hutbu zbog mnogih koristi koje proizolaze iz toga.

Ako žene dolaze na bajram namaz- ili ako se bajramska hutba direktno prenosi putem radija ili televizije- pohvalno je da imam posveti jedan dio hutbe ženskoj populaciji. To je bila praksa Allahovog Poslanika, alejhi selam, kao što je zabilježeno u hadisu Džabira kod Buharije i Muslima.

AKO SE DESI DA JE BAJRAM PETKO-kao ove godine-

Većina islamskih učenjaka, među kojima su učenjaci hanefijske, malikijske, šafijske pravne škole, smatrala je da ako se desi da je bajram petkom, dolaskom na bajram nije spala obaveza dolaska na džumu. Jer je osnova da su to dva zasebna ibadeta i ne može jedan od ovih ibadeta zamjeniti drugi. Dok je bilo i onih učenjaka koji su smatrali da ako se desi da je bajram petkom, osobe koje dođu na bajram nisu obavezne dolaziti na džumu namaz, osim imama koji je obavezan da prisustvuje bajramu i džumi namazau. Ovo mišljenje je zastupao imam Ahmed i njega je odabrao šejhul-islam Ibn Tejmijje. To su argumentovali riječima Allahovog Poslanika, alejhi selam kada se obaraćao ashabima u danu u kojem se spojio bajram i džuma: “Ovo je dan u kojem su se spojila dva praznika, pa ko želi ovaj dolazak mu je dovoljan i za džumu, a mi ćemo i džumu klanjati.“(Hadis je zabilježio ima Ebu Davud –br.1073-i dr. od Ebu Hurejre, njegovu vjerodostojnost je potvrdio šejh Albani) Također, u prilog ovom mišljenju ide vjerodostojna fetva od Osmana r.a. po ovom pitanju, da je dozvolio onima koji su klanjali bajram da nisu obavezni dolaziti na džumu. A Allah najbolje zna.

POVRATAK KUĆI NAKON BAJRAM NAMAZA

Sunet je da se čovjek ne vraća putem kojim je došao na bajram, već da se vrati kući drugim putem. Neki učenjaci su spomenuli konsenzus učenjaka po tom pitanju. To na osnovu riječi Abdullaha ibn Omer r.a.:“Allahovo Poslanik bi odlazio na bajram jednim putem a vraćao se drugim“(Hadis je zabilježio imam Ebu Davud, br.1156, njegovu vjerodostojnost je potvrdio šejh Albani)

ČESTITANJE BAJRAMA

Dozvoljeno je čestitati bajram na bilo koji način u kojem nema šerijatskih zapreka. O tome su prenešene fetve od imama Ahmeda, Malika, šejhul-islama Ibn Tejmijje i mnogih učenjaka današnjice.

I na kraju, molim Allaha da nas poduči propisima vjere, da nas učini od onih koji će prakticirati i drugima prenositi ono što znaju. Amin.

Naša zadnja dova je „Svaka zahavala pripada Uzvišenom Allahu“